Sirup od lovorova lista prirodno je sredstvo za umirivanje nadraženog grla jer djeluje protuupalno i antiseptički, a osim toga pročišćuje dišne puteve i jača naš imunitet
Umjesto da posjetite obližnju ljekarnu kako biste kupili pastile ili sirup za svoj uporan kašalj i bolno grlo ponekad je bolje zaviriti u svoju smočnicu i pripremiti vrlo jednostavan i prirodan sirup koji će riješiti sve vaše tegobe.
Lovorov list se često koristi u kuhinji kao dodatak jelima dajući im posebnu aromu, a eterično ulje lovora izvrsno je za inhalaciju i dezinfekciju prostora pogotovo u sezoni gripe.
Za pripremu sirupa potrebna su samo tri sastojka, a to su: listovi lovorova lista, voda i šećer.
Listovi ove zimzelene biljke bogati su raznovrsnim mineralima, vitaminom B i odličan su izbor za zaštitu imuniteta zbog antiseptičkog i protuupalnog djelovanja.
Za pripremu sirupa potrebna su samo tri sastojka, a to su: lovorovi listovi, voda i smeđi šećer ili med.
Sastojci za sirup:
- 6 komada sušenog lovorovog lista
- 1 limun
- 3-4 žlice smeđeg šećera ili meda
Prirprema:
1. U posudi prokuhajte 2,5 dcl vode.
2. U vodu dodajte 6 osušena komada lovorovog lista i kuhajte poklopljeno od 5 do 10 minuta.
3. Izvadite listove, a tekućinu pretočite u drugu posudu.
4. U posudu umiješajte šećer i sok jednog limuna te sve dobro promiješajte.
Napomena: Uzimajte po žličicu sirupa do tri puta na dan, a posebno pri velikim napadajima kašlja.
Izvor: zadovoljna
Bonus:
NEUROLOG UPOZORAVA SVE! Ovo piće nikako nemojte piti tokom ljeta, razara srce i loše utiče na mozak
Cijenjeni prof. dr. Ranko Raičević, inače pročelnik Katedre za neurologiju prestižne Akademije medicinskih znanosti, redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu renomirane Vojnomedicinske akademije Sveučilišta obrane u Beogradu. Pored toga, ima cenjenu titulu predsednika Društva neurologa Srbije. Prof. dr. Ranko Raičević nedavno je otkrio potencijalne posljedice koje izbor pića tijekom sparnih ljetnih dana može imati na naše fizičko zdravlje, kao i važnost pravilnog korištenja klima uređaja.
Njegova su otkrića ostavila mnoge krajnje iznenađenima, jer se čini da većina pojedinaca čini istu pogrešku.
Nelagoda uzrokovana ekstremnim temperaturama pogađa sve. Kada je tijelo izloženo visokim temperaturama, krvne žile koje opskrbljuju bitne organe poput mozga, srca i bubrega se šire. Čak i pojedinci dobrog zdravlja teško podnose takva stanja. Za one koji već imaju krvožilne bolesti koje zahvaćaju mozak ili srce, te temperature mogu dovesti do još težih oštećenja.
Točnije, mozak može doživjeti hipoksiju, što je nedostatak hranjivih tvari i protoka krvi. To može rezultirati padom krvnog tlaka. Važno je napomenuti da čak i ako se ne slijedi odgovarajuća terapija, ti rizici i dalje postoje. Predsjednik Društva neurologa Srbije istaknuo je tu zabrinutost u gostovanju u emisiji Prva.
Kako bismo se zaštitili od štetnog UV zračenja ključno je boraviti u zatvorenom prostoru od 10 do 16 sati, piti dovoljnu količinu vode te se kloniti gaziranih pića. Uz to, strogo se upozoravalo na konzumaciju alkohola.
Ključno je uvijek nositi bocu negazirane vode, izbjegavajući gaziranost, jer prekomjeran unos određenih iona potencijalno može dovesti do nepravilnog srčanog ritma. Voda ostaje optimalan izbor pića. Iako se ne protivim tome da mladi povremeno uživaju u gaziranim pićima, oni koji već imaju zdravstvenih problema trebali bi biti oprezni. U takvim okolnostima, snažno obeshrabrujem konzumaciju alkohola, jer on širi krvne žile i smanjuje potrošnju kisika u mozgu i srcu. Osobito pri ekstremnim temperaturama, alkoholna pića predstavljaju povećani rizik, a najopasnija su jaka alkoholna pića.
U vrućim ljetnim jutrima ljudi se povremeno probude s pulsirajućom glavoboljom, što je natjeralo neurologe da istraže je li to posljedica jake vrućine.
Uistinu, često su prisutne okolnosti koje pridonose manje mirnom snu, često dovodeći do prekida kao što je buđenje radi hidratacije ili doživljavanje promjena u ionizaciji atmosfere.
Korištenje klima-uređaja tijekom ljeta uobičajena je praksa, a neki pojedinci čak odluče ostaviti uređaj uključenim dok spavaju, unatoč savjetima liječnika da se to ne radi.
Svrha klimatizacije je osigurati ugodno unutarnje okruženje hlađenjem prostorija, a ne replicirati klimu na drugom mjestu. Njegov cilj je stvoriti temperaturu koja je nešto niža ili toplija od vanjske, osiguravajući ugodno iskustvo.
No, porazno je primijetiti da se pri ulasku u trgovinu nerijetko postavlja temperatura od hladnih 18 stupnjeva, ističe dr. Raičević.
Kako bi se tijelo prilagodilo temperaturnim promjenama, važno ga je postupno izlagati temperaturnim razlikama.
Zbog toga se preporuča održavati maksimalni razmak od pet do šest stupnjeva između vanjske i unutarnje temperature. Kod nas je pak običaj da razlika bude veća od deset ili petnaest stupnjeva.
