Većinu tih biljaka smatramo “korovom”, ali ako ih pripremite na odgovarajući način dobit ćete besplatnu i ukusnu hranu koja je u stanju da potpuno oporavi vaše tijelo, piše “Informer“.

Tušt
Zovu je još i bljušt, tušanj, tušac i portulak. Prava zvijezda među samoniklim biljkama je – tušt, Portulaca oleracea. Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika vjerovatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji “korov” na svijetu.

Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz rijeke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspijeva na lošem zemljištu.

Odličan je izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.

Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži: šest puta više vitamina E od spanaća, sedam puta više beta-karotena nego šargarepa, 25 mg vitamina C po šoljici (20% preporučenog dnevnog unosa) magnezijuma, kalcijuma, željeza, vitamina B2, kalija, fosfora i mangana.

Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno delovanje. Koristan je i kod kožnih bolesti – pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekotine.

Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje supa i variva.

Salata od tušta:
Naberite dosta mladih izdanaka tušta. Operite tušt u cjedilu, kratko prokuhajte u slanoj vodi i izvadite ga u činiju. Dodajte nasjeckani bijeli luk i zalijte maslinovim uljem, posolite i stavite malo bibera. Dobro promiješajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

Isto tako par mladih izdanaka tušta možete dodati svježoj zelenoj salati. Provjereno liječi anemiju.

Tušt možete i kratko propržiti na masti, pa preliti jajima. Dodati kajmak i domaći hljeb.

Maslačak
Vjerovatno ste već upoznati s zdravljem koje nudi maslačak. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cvijeće ili korov.

Lišće maslačka možete koristiti u salatama, supama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao spanać. Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamjenu za kafu, a od cvijeća napraviti vino ili med.

Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna ljekovita svojstva: djeluje kao prirodan laksativ i diuretik, pomaže kod nadutosti i edema, normalizuje nivo šećera i holesterola u krvi, poboljšava apetit i stimuliše rad želudca, čisti i regeneriše jetru, pomaže kod opekotina i uboda.

Maslačak takođe poseduje antivirusna svojstva i može biti koristan u borbi protiv herpesa i AIDS.

Naša preporuka je da mlade listove maslačka dobro operete i dodate u zelenu salatu. Osim što će vam vratiti snagu tokom prolećne malaksalosti, maslačak je u stanju da toliko popravi imunitet da vam ni jedna bolest neće moći ništa!

Kopriva
Zadnja na našoj listi ali ne i manje važna je kopriva – urtica dioica. Ispod njenih listova kriju se žalci – dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas prije konzumiranja kuha koprivu.

Međutim kopriva se može koristiti i sirova – odstraniti hemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i potapanjem u hladnoj vodi.

Kopriva ima visok udio gvožđa, kalijuma, mangana, kalcijuma i vitamina A, C, D i K. Jedna šoljica koprive vas opskrbljuje sa nevjerovatnih 1.790 IU vitamina A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.

Naša preporuka za ukusan obrok je čorbica od koprive. Dinstajte crni luk i nekoliko čena bijelog luka, pa tome dodajte koprivu i jednu šargarepu. Kuhajte kratko i pred sam kraj dodajte šaku pirinča i začine.

Ova krepka čorba učiniće pravo čudo za vaš organizam.

Dijelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njen korijen.

Spomenuli smo samo tri samonikle biljke, koje možete koristiti kao hranu i lijek. Zapravo, postoji ih mnogo više. U literaturi opisano je nekoliko hiljada samoniklih biljaka. Preporučujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Naučite dobro raspoznavati samonikle biljke prije što ih počnete koristiti.A kada ih dobro upoznate – neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašem stolu.