ODLUČILA JE OTKRITI SVOJU TAJNU: Ako poslušate savjet paradajz u vašoj bašti će nicati kao lud i biće PREUKUSAN!
Ukoliko uživate u sadnji raznog povrća u bašti, vjerujemo kako ćete se oduševiti kad čujete ovaj trik koji će vam omogućiti da ove sezone imate pregršt paradajza. Poznato je kako dosta faktora utječu na razvoj, rast i sazrijevanje paradajza.
Sada je jedna gospođa odlučila da podijeli svoj savjet, jer kako kaže u njenom komšiluku svi joj zavide zbog toga što je njena bašta uvijek puna paradajza, koji je prije svega zdrav i uzgojen na prirodan način. Najbitnije je kada kupite paradajz, da pitate stručnjaka koja vrsta sadnje je najbolja za sortu koju ste kupili, odnosno da li treba da sadite na balkonu ili na nekom drugom mjestu.
Pogledajte na šta sve trebate obratiti pažnju:
Paradajz zahtjeva dobru cirkulaciju vazduha. Kada birate mjesto, odaberite svijetlo i prozracčno mejsto. Dakle, paradajz treba da dobija najmanje 10 sati direktnog sunca tokom dana. Kada sadite rasad paradajza ostavite doboljno mjesta izmedju biljaka, kako bi imao što bolju cirkulaciju vazduha.
Kada birate rasad paradajza vodite računa da lijepo izgleda. To znači da ima jasno zelenu boju i razgranatu strukturu. Znajte da iz loše sadnice ne može nikada da se razvije tako dobra biljka kao što to moze iz kvalitetne sadnice. Pazite i na korjen i na grane. Više grana znači i više plodova paradajza.
Sadite paradajz u dva maha. Tri nedjelje nakon što ste zasadili prvu turu rasada, zasadite još jednu u istoj bašti. Napravite tako dva seta, da biste imali paradajz što duže tokom ljeta. Uopšteno nikada se ne zna koji će set bolje roditi. Jer to ne zavisi samo od vas, već i od vremenskih uslova. Dva seta paradajza smanjiće mogućnost da vam kompletan zasad nastrada od eventualnih loših vremenskih prilika.
Smanjite rizik od bolesti tj. napada štetočina, tako što ćete ga isprskati. Najzdravija varijanta je prskanje plavetnim kamenom. To vam neće naškoditi a paradajzu će dakako pomoći.
U sušnom periodu zalivajte ga makar dva puta nedjeljno. Zalivanje treba da ide rano ujutru ili kasno uveče, nikako po jakom suncu da ne bi došlo do naglog isparenja koje moze sparušiti paradajz i nanijeti mu štetu. Voda treba da ide direktno na zemlju, a ne na lišće biljke.
Kada paradajz počne da raste i cvjeta pregledajte da li postoje grane bez ili sa vrlo malo cvjetova. Takve grane odsjecite. To je znak da na njima neće biti mnogo plodova i da će samo bezrazložno oduzimati energiju ostalim plodnim granama.
Kada krenu prvi plodovi biljci je potrebno više hrane da bi mogla da napravi što krupnije plodove. Pomozite joj u tome tako što ćete joj dodati kompost (organsko đubrivo) oko stabla.
Berite paradajz kada je u punoj veličini i boji. Nemojte ga ostaviti da truli na stablu. Tako ćete izbjeći da se trulež i plesan prenose na zdrave plodove.
I na kraju velika tajna uzgoja paradajza: Ako želite da imate paradajz izuzetnog ukusa, u blizini zasada paradajza zasadite i peršun, tako se dobija savršena aroma.
Bonus:
Poslije večere uvijek prakticirajte da uradite jednu stvar – tvrdi gastroenterolog
U današnje vrijeme, kada se tempo života ubrzava, mnogi ljudi večeraju kasno i nakon obroka sjednu pred televizor ili legnu u krevet. Međutim, gastroenterolozi upozoravaju na važnost pravilnog ponašanja poslije večere kako bismo očuvali zdravlje probavnog sustava i spriječili brojne tegobe. Jedna od ključnih preporuka stručnjaka jest da poslije večere odvojimo malo vremena za laganu šetnju.
Zašto baš šetnja? Prema riječima gastroenterologa, lagana šetnja nakon večere ima višestruke koristi za probavni sustav i opće zdravlje. Prije svega, šetnja pomaže probavi jer stimulira peristaltiku crijeva – prirodne kontrakcije koje omogućuju kretanje hrane kroz probavni trakt. Kada sjedimo ili ležimo odmah nakon obroka, probavni sustav se usporava, što može dovesti do osjećaja težine, nadutosti i žgaravice.
Osim što poboljšava probavu, šetnja pomaže u regulaciji razine šećera u krvi. Nakon obroka, razina šećera u krvi prirodno raste, a lagana tjelesna aktivnost pomaže tijelu da efikasnije iskoristi glukozu iz krvi. To je posebno korisno za osobe koje imaju dijabetes ili su u riziku od razvoja inzulinske rezistencije.
Također, šetnja nakon večere pomaže u sprječavanju nakupljanja viška kilograma. Mnogi ljudi unose više kalorija nego što im je potrebno tijekom večernjih obroka, a aktivnost nakon jela omogućuje tijelu da dio tih kalorija potroši. Iako šetnja ne sagorijeva veliki broj kalorija, redovita praksa može značajno doprinijeti održavanju zdrave tjelesne težine.
Stručnjaci ističu da šetnja ne mora biti duga niti intenzivna. Dovoljno je izdvojiti 10 do 15 minuta za laganu šetnju oko kuće, u obližnjem parku ili čak unutar stana. Važno je da šetnja bude lagana, jer preintenzivna aktivnost odmah nakon obroka može opteretiti želudac i izazvati nelagodu.
Gastroenterolozi također naglašavaju da izbjegavanje ležanja nakon obroka ima još jednu važnu korist – smanjenje rizika od refluksa kiseline. Ležanje odmah nakon večere može izazvati povratak želučane kiseline u jednjak, što dovodi do osjećaja žgaravice i nelagode. Lagana šetnja omogućuje gravitaciji da odradi svoj posao i spriječi ovaj neugodan problem.
Uz zdravstvene prednosti, šetnja nakon večere može biti i prilika za opuštanje i kvalitetno provedeno vrijeme s obitelji ili prijateljima. Kroz šetnju možete razgovarati, razmijeniti dojmove o danu i osloboditi se stresa. To ne samo da pozitivno utječe na probavni sustav, već pridonosi i mentalnom zdravlju.
Važno je napomenuti da ova navika nije zamjena za zdravu prehranu ili redovitu tjelovježbu. Međutim, kao dio cjelokupnog zdravog načina života, lagana šetnja nakon večere može donijeti brojne koristi. Ako do sada niste imali ovu praksu, gastroenterolozi savjetuju da je uvrstite u svoj svakodnevni život.
U konačnici, mala promjena u svakodnevnoj rutini, poput 15 minuta šetnje nakon večere, može imati veliki utjecaj na zdravlje. Zato, umjesto da odmah nakon večere sjednete na kauč, obujte udobne cipele i krenite u šetnju. Vaš probavni sustav i cjelokupno tijelo bit će vam zahvalni.
