Poznati su nam Castanea sativa (pitomi kesten) ili Aessculus hippocastaneum (divlji kesten, jeloš, konjski kesten, mađal). No, bitno je znati da se radi o dva potpuno različita roda i dvije različite porodice, ali su zbog sličnog ploda, u našem jeziku dobili isto ime – kesten.

Od ostalih orašastih plodova, pitomi kesten razlikuje se po nižem udjelu masti i visokom udjelu škroba. Po nutritivnom sastavu, sličan je smeđoj riži. Kesten, dakle, ima visoku energetsku vrijednost – sadrži jako puno škroba (oko 44 %), šećera, te u manjem postotku bjelančevina (4 %) i masti (2 %).

Ovaj je plod prava riznica minerala – kalija, fosfora, kalcija , željeza, magnezija, sumpora, hlora, bakra, mangana… Od vitamina, pitomi kesten je naročito bogat vitaminima grupe B, vitaminom A, sadrži nešto vitamina C, a zahvaljujući obilju vlakana, prirodni je laksativ.

On je, ujedno, i jedini orašasti plod koji uopće sadrži vitamin C. Također, budući da je bogat kalijem, a siromašan natrijem, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i kardiovaskularnim oboljenjima.

Sjeme divljeg kestena ima sličan sastav, ali zbog izrazito gorkog okusa, nije za jelo.

Ljekovitost:

I pitomi i divlji kesten, posjeduju mnoga ljekovita svojstva. Divlji kesten, na primjer, najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

Pomaže u liječenju hemoroida, raznih krvarenja, reumatizma, gihta, te pranju gangrenskih rana. U farmaceutskoj industriji se koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje.

Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo da upija ultravioletne zrake sunca, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv opekotina od sunca.

Čaj od lista (divljeg ili pitomog) kestena u narodnoj se medicini upotrebljava kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i sličnih tegoba s dišnim organima.

Čaj od mlade kore drveta i smeđe kore ploda (bez žute iznutrice) pomaže kod hemoroida, povećane prostate, upale i proširenja vena, i smiruje bolove kod tih poremećaja.

Cijenjen je i med od kestena za smanjenje kašlja i bolju cirkulaciju, ali i liječenje gastritisa i zaštitu jetre.

Za proširene i natečene vene:

Proširenim i natečenim venama pomaže mast koja se priprema od 20 grama ekstrakta divljeg kestena pomiješanog sa 60 grama lanolina (masna tvar koja se dobija iz ovčje vune). Premazana mjesta treba pokriti zavojem.

Ublažavanje reumatskih tegoba:

Kod reumatskih tegoba plod divljeg kestena kuha se tako dugo dok se uvarak ne ugusti. Tako ugušćen dodaje se toploj kupki uz miješanje dok se ne zapjeni. U tako pripremljenoj kupki umaču se ili oblažu dijelovi tijela.

Oporavljanje jetre:

Sirovi mljeveni pitomi kesten pomiješa se sa medom. Na 1 kg meda stavi se 25 dkg brašna od pitomog kestena, dobro se pomiješa i ostavi dva dana. Troši se dva puta čajna kašičica dnevno. Tako se troši najmanje dva mjeseca, a nakon toga uzimati po jednu čajnu kašičicu dnevno. Nakon određenog vremena, moguće je oporavljanje jetre.

Za jačanje krvotoka:

Za jačanje krvotoka, postoji jedan veoma zanimljiv, ali nadasve koristan savjet. Naime, veoma je dobro jednostavno uzeti drvo kestena, tj. štap ili nešto slično, te, s vremena na vrijeme, trljati između ruku dok se na zagrije.

Ekstrakt protiv hemoroida:

Ekstrakt od kestena dobijemo ako 12 – 15 svježe ubranih i sitno naribanih kestena zajedno s njihovom smeđom korom, sipamo polako u 2,5 dl kipućeg konjaka, a kada se otopina ohladi, procijedimo i profiltriramo.

Ekstrakt se pije 3 puta na dan, po 15 – 20 kapi u vodi. No, u slučaju akutnih bolova od hemoroida i 6 puta dnevno po 40 kapi.

Izvor: piknik.ba