Svakodnevnim uzimanjem velike žlice meda (oko 25 grama) životni vijek muškaraca prosječne dobi 65 godina produljio se za godinu dana, u usporedbi s onima koji med nisu koristili, govori apiterapeutkinja Gordana Hegić citirajući istraživanje navedeno u knjizi “Apiterapija” dr. Petera Kapša.
S obzirom na to da med sadrži i antioksidanse koji sprečavaju tvorbu krvnih ugrušaka, u grupi koja je uzimala med bilo je i manje srčanih i moždanih udara, ističe apiterapeutkinja Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva. Osim toga, med poboljšava rad svih organa, potiče umnu i fizičku aktivnost, povećava imunitet i daje snagu cijelom tijelu, te se brzo i potpuno apsorbira. Poboljšava otpornost organizma na infekcije i zaraze jer ima antiseptičko djelovanje. Uz to, veže i izbacuje suvišnu vodu iz organizma,piseNovi.
– Odličan je protiv hunjavice, prehlade i suhoga kašlja, pogotovo kod djece. Čisti krv od toksina i pomaže kod slabokrvnosti jer potiče produkciju hemoglobina. Poboljšava upijanje lijekova i čini ih djelotvornijim te štiti organizam od njihovih štetnih ostataka – kaže Hegić. Preporuka ga je uzimati svakodnevno.
– Dnevna doza meda za zdravu zimu kod ljudi prosječne težine između 30 i 80 kilograma je uzimanje jušne žlice, a kod djece normalnih potreba organizma do 30 kilograma tjelesne težine bio bi jedna žličica (oko 15 g), a to je približno 0,5 g po kg tjelesne težine – objašnjava Hegić.
Valja upamtiti da je med ipak izuzetno kalorična namirnica, pa navedene količine mogu djelovati pozitivno, primjerice na jačanje imuniteta ljudi koji su pothranjeni (imaju nizak BMI), ali i negativno, na one koji su pretili ili skloni tome.
– U svakom slučaju preporučuje se dnevno barem 10-15 posto bijelog šećera u prehrani zamijen.iti medom jer med ima mnogo prednosti u usporedbi sa šećerom – kaže apiterapeutkinja Hegić.
Kad govorimo o apiterapiji i blagotvornom učinku meda na organizam, tad je riječ o medu domaćih lokalnih proizvođača koji možete kupiti izravno od pčelara. Takav med će organizam, zbog peludi biljaka iz svoga okruženja, najbolje prepoznati i iskoristiti, ističe naša sugovornica. Također, takav med ne prolazi “preradu” kao medovi u masovnoj proizvodnji (zagrijavanje i filtracija). Ako je riječ o imunitetu, dobro je uzimati med iz saća uz propolis i pergu (pelud iz stanica saća).
Sirup za kašalj možete napraviti i sami i to po recepturi naših baka. On je jednako djelotvoran kao i fabrički, ali u njegov sastav ulaze samo prirodni sastojci.
Evo kako da ga napravite.
Sastojci:
– 250 grama sirovog meda;
– 60 ml ekstra djevičanskog maslinovog ulja;
– tri limuna, iscijeđena.
Postupak:
Stavite sve sastojke u manju šerpu i zagrijavajte na tihoj vatri dok sirup ne počne isparavati. Sklonite ga s vatre i ostavite da se ohladi. Sirup ubacite u manju teglu koju ćete dobro zatvoriti. Možete ga čuvati u frižideru tri mjeseca. Koristite po potrebi.
Djeci davati do tri kašičice dnevno, a odrasli mogu uzimati do dvije kašike dnevno. Prije upotrebe ga zagrijte tako da teglu stavite u vrću vodu (oprezno, da ne popuca staklo) i dobro promiješajte.
